Historija Bosne Balkana i Bosnjaka

Historija drzava i naroda Balkana, povijesne teme, kontroverze pregled historije Srba, Hrvata, Bosnjaka analiza primarnih izvora franacki anali, de administrando imperio, Nestor ljetopis popa dukljanina povelje vladara i velmoza srednjovjekovna crkva bosanska Balkan history: wars. cultures history of Serbia Bosnia Croatia… historical topics

Pronađen novac bosanskih kraljeva + Arheoloska nalazista u Bosni i Hercegovini(bice azurirano)


Visoko:

Pronađen novac bosanskih kraljeva

Stručni tim Zemaljskog muzeja BiH, nastavljajući arheološke radove na kraljevskom gradu Visoki, na lokalitetu brda Visočica, došao je niza značajnih otkrića, uključujući dvadesetak srebrenih novčića bosanskih kraljeva iz prve polovine 15. stoljeća.
Arheolog Mirsad Sijarić izjavio za Fenu je srebreni novac najvećim dijelom iz perioda kralja Tomaša, a možda jednim dijelom iz perioda Tvrtka II. Definitivni zaključci o tome bit će poznati nakon obavljene konzervacije i analize.

Na novcu se nalazi grb srednjovjekovne bosanske države sastavljen od kacige sa krunom, čelenkom i velom, a ispod kacige je srcoliki štit na kojem je prikazan kraljevski monogram slovo “T” iznad kojeg se nalazi bosanska kruna.

Već je skinuto oko dva metra šuta i zemlje i arheolozi sada rade u tzv. aktivnom sloju, na kojem su se i odvijale aktivnosti u srednjem vijeku.

Voditeljica radova mr. Lidija Fekeža je u izjavi za Fenu izrazila zadovoljstvom rezultatima postignutim od početka ovogodišnje kampanje radova, koja će počela početkom jula, a trajat će do kraja augusta.

Mr. Fekeža kaže kako su dosadašnji rezultati pokazali da je lokalitet veoma slojevit, a pošto se nije došlo do kraja kulturnih slojeva, ne mogu se davati definitivni zaključci o dispozicijama objekata i njihovoj namjeni.

Do sada je otvorena površina 30×16 metara, a već na samom početku radova otkriveni su ostaci gotičke arhitektonske plastike, koji su prebačeni u Zavičajni muzej Visoko.

Nađeni su ostaci staklenih čaša koje su bile uvoz iz Italije i Njemačke, više komada artiljerijske đuladi, željezni ključ, željezna toka, veći broj željeznih eksera, brojni komadi keramike…

Mr. Fekeža dalje navodi da su otkriveni zapadni, istočni i južni bedem, od kojih je najbolje sačuvan istočni. Bedemi su bili debeli oko dva metra. Otkrivena je i okrugla građevina promjera devet metara, koju arheolozi za sada nazivaju “kula”, ali čiju stvarnu namjenu tek treba razjasniti.

Na istočnom zidu pronađen je otvor sa relativno fino obrađenim ovratnicama od lokalnog kamena pješčara, od kojeg su i rađeni svi do sada nađeni elementi arhitektonske plastike.

Inače, kako pokazuju dosadašnji rezultati, za izgradnju kraljevskog grada Visoki koristio se lokalni materijal koji se lako obrađivao klesanjem i glačanjem. Na osnovu do sada otkrivenog, već se može prepoznati i tehnika zidanja grada.

http://www.sarajevo-x.com/clanak/080717045

“Grad Visoki zaista je stariji od srednjovjekovnog bosanskog grada Bobovca i Jajca”

Ovo prevazilazi sva očekivanja i veoma je mali broj ljudi koji su mogli pretpostaviti da grad Visoki krije takvu ljepotu, arheološku i arhitektonsku.”
Direktor Zavičajnog muzeja Visoko Senad J. Hodović i Lidija Fakeža magistar arheologije iz Zemaljskog muzeja BiH oduševljeni su artefaktima koji su pronađeni u ranoj fazi radova na Starom gradu Visoki.

Lidija Fakeža; “Mi smo prošle godine radili samo tri nedjelje i već smo se iznenadili što smo našli neke nove elemente za koje se do sada nije znalo. Znamo da su nanosi visoki 3m, ti su se nanosi stvarali 500 godina, našli smo dosta paljevine i u cijelom tom šutu dosta arhitektonske plastike. Ono što je jako važno jeste da se može povući neka pararela s Bobovcem, ovo je bio kraljevski grad, kao i Bobovac, ovdje je sjedio bosanski kralj i on je zbog toga sigurno morao biti dobro opremljen. Našli smo razne predmete koji su uvezeni, a nađeni su i na Bobovcu, našli smo venecijansko staklo, dakle to je apsolutno kraljevski grad Visoki“.
Radovi na Starom gradu Visoki finansiraju se iz federalnog budžeta. JKP “Gradska Groblja” Visoko angažirano je da očisti i ogradi lokalitet, te poprave pristupne staze do vrha Visočice.
Sa četiri stručnjaka Zemaljskog muzeja BiH radi tridesetak angažiranih radnika koji su u ranoj fazi skidanja prvog sloja zemlje i ostalog raslinja došli do rezultata.
Lidija Fakeža; “Tek ćemo sada početi pravu arheologiju, ovo do sada je bilo samo skidanje srušenog sloja, koji se rušio 500 godina. U narednom periodu ćemo tek moći znati da li je bilo više slojeva, ali iz historijskih izvora se zna da je grad postojao preko 100 godina“.
-“Konzervacija se mora uraditi, to je neminovno“.
-“Mi imamo plan, mislim da ćemo ga moći izvršiti, zbog toga što imamo dobre radnike i dva mjeseca vremena, planiramo više od 1/3 grada kompletno iskopati“.Direktor visočkog Zavičajnog muzeja odiševljen je rezultatima rada na Starom gradu Visoki. Muzejski savjetnik Senad J. Hodović nije krio svoje oduševljenje  niti pred novinarima.
Grad Visoki zaista je stariji od srednjovjekovnog bosanskog grada Bobovca i Jajca, to su činjenice, međutim to nikada nije dovoljno eksploatisano, mi nismo bili svjesni da imamo srednjovjekovni kraljevski bosanski grad koji je, ako ne najstariji onda jedan od dva najstarija grada. U kontinuitetu imamo veoma važne arhitektonske  nalaze, koji potvrđuju
da se radi o izuzetno reprezentativnom objektu i da su neke ranije iznešene tvrdnje da se radi o jednom jednostavnom prostom zdanju, netačne. Tri bosanska kralja su stolovala na srednjovjekovnom bosanskom gradu Visoki, a ti dokumenti su sačuvani u arhivama Vatikana, Beča i Dubrovnika, to je do sada bilo poznato, ali ne i afirmisano. Ovo prevazilazi sva
očekivanja i veoma je mali broj ljudi koji su mogli pretpostaviti da grad Visoki krije takvu ljepotu, arheološku i arhitektonsku.”

Ukoliko svima onima koji su bili skeptični nije dovoljna prošlogodišnja i ovogodišnja kampanja onda ne znam šta više treba uraditi. Vjerujem da je ovo svakom pojedincu, osobi koja voli ovaj grad dovoljno da shvati da moramo još mnogo uraditi, te da moramo s nivoa općine izdvojiti sredstva, kao i s nivoa kantona, uvjeren sam da ni 2009. godine s nivoa Federacije neće izostati podrška. Mi smo na putu da napravimo sistematska istraživanja, kao i prvi korak rekonstrukcije i revitalizacije

Arheolozi kod Visokog pronašli vrijedne srednjovjekovne ostatke

U sjeni razvikanih fantomskih piramida kod Visokog, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, arheolozi su otkrili vrijedne ostatke koji potvrđuju da je na tom području bilo jedno od sjedišta bosanske države i mjesto gdje su stolovali kraljevi, potvrdila je arheologinja Lidija Fekeža.

Stručni arheološki tim Zemaljskog muzeja iz Sarajeva kojega vodi Fekeža i koji već mjesecima provodi iskapanja na lokalitetu srednjovjekovnog grada Visoki, na jednoj uzvisini iznad sadašnjeg mjesta Visoko pronašao je veliku količinu arhitektonske plastike.

Fekeža je lokalnim medijima kazala kako je u pitanju osam komada arhitektonske plastike gotičkog stila, dijelovi staklenih čaša iz XIV. i XV. stoljeća za koje se pretpostavlja kako su uvezene iz tadašnje Venecije te iz Njemačke, kao i puno keramičkih dijelova.

“To svjedoči kako je izgledu grada u kojemu su povremeno boravili srednjovjekovni bosanski kraljevi davana velika pozornost”, kazala je Fekeža.

Prema dostupnim dokumentima, grad Visoki prvi put se u pisanom obliku spominje 1355. godine, no arheolozi drže kako je je izgrađen znatno ranije, u 12. stoljeću, te je uz stari kraljevski grad Bobovac jedno 0od najznačajnijih povijesnih nalazišta u BiH.

Arheolozi Zemaljskog muzeja BiH nastavit će iskapanja na području Visokog do kraja kolovoza, a trenutačno se radi i na čišćenju ostataka nekadašnjih zidina kako bi se one zaštitile od daljeg propadanja.

http://www.slobodnadalmacija.hr/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/14021/Default.aspx

25.07.2007.
Nastavak arheološkog istraživanja Kicelja
Pronađeni ostaci slavenskog naseljaProšle godine, skoro sa nevjericom, dočekana je vijest da su na brdu Kicelj pronađena dva kompletna i tri nekompletna skeleta. Sama riječ Kicelj i znači brdo, ali je kod Tuzlaka Kicelj uvijek bio naziv za okruglo uzvišenje iznad ulice Šesta bosanska, gdje su se pravili izleti i igrala djeca.

Ove godine arheolozi su nastavili iskopavanja i došli do zaista zanimljivih otkrića. Osim što su do sada pronađena 24 skeleta, otkriveni su i ostaci stambenog objekta. Pretpostavlja se da brdo Kicelj krije ostatke prvih naselja ranih Slavena.O drugoj fazi istraživanja, Zilka Kujundžić – Vejzagić, savjetnik u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, kaže:

“Inače sam stručnjak za predhistoriju ali u ovom slučaju radim srednji vijek. Došla sam na poziv Muzeja istočne Bosne. Ovo je druga sezona našeg istraživanja na Kicelju. Prošle godine pronašli smo srednjevijekovnu nekropolu koju smo za sada datirali između 9. i 11. vijeka.
U drugoj sezoni pronašli smo još 12 skeleta na ovom malom prostoru. Radi se o nekropoli koja se širi. Brdo prema istoku se isto nazova Kicelj i nekada je to bilo jedno brdo, tako da i mi iskopavanja širimo prema istoku.
Kada smo mislili završiti istraživanja, prije dva dana otkrili smo ostatke zemunice ranih Slavena. Za nas je to jako važan podatak jer do sada u ovom kraju nismo imali takvih podataka.

Otkrili smo sloj crveno pečene zemlje, a kada smo dalje nastavili shvatili smo da se radi o arhitektonskom objektu, posebno što smo našli grupe kamenja koji su fiksirali nosače krovne kontrukcije. Unutar objekta pronašli smo nekoliko komada željezne zgure, što je bila potvrda da se radi o stambenom objektu iz doba, za sada pretpostavljamo, između 8. i 9. vijeka. Način kako je podloga rađena, od rječnog šljunka pa zatim jedan deblji sloj gline, čest je za podnu konstrukciju tog doba. Nekoliko fragmenata keramike upućuje na 8. ili 9. vijek. Najstarije naselje se nalazi upravo na Kicelju, što je zbog ležišta soli i logično. Ovo je znak da su ovdje ljudi bili naseljeni puno ranije nego se mislilo. Za taj period imamo jako malo podataka i zato nam je ovo važno.
Nama je posebno zanimljiva željena zgura. Rani Slaveni su dolazeći ovdje donijeli puno znanja, zato je za očekivati da će biti i ostataka alata i drugih predmeta. Zemlja je ovdje dosta vremena obrađivana, istina plitko, ali erozija i kultivacija terena su uticali na propadanje objekta.»
Pretpostavlja se da je vremeneski period između nekropola i naselja koje je vjerovatno bilo seoskog, raštrkanog tipa, oko 300 godina. Pronađeni skeleti, govore da se posmrtni ostaci tadašnjih stanovnika ovog područja ukopavali pojedinačno, na vjerovatno porodične parcele.

Svih 24 skeleta se za sada nalazi u Zemljaskom muzeju u Sarajevu, a nakon detaljne antropološke analize doći će se do detaljnijih podataka. Na fotografiji se može vidjeti nakit od bronze koji je pronađen. Riječ je o toki kaiša, brošu, prstenu pečatnjaku, više pari naušnica, te jednom ekseru.Na iskopavanju uz Zilka Kujundžić-Vejzagić je i Mirsad Bakalović, kustos Muzeja istočne Bosne, te studenti arheologije Senad Filipović, Lada Tvrtković i Aleks Gafuri, a uključen je i profesor historije, inače mještanin, Adem Šehidić.

Fizičke poslove rade JKP “Komemorativni centar“ i “Vodovod”.

Znajući našeg načelnika Općine, Jasmina Imamovića, koji ima želju od Tuzle napraviti turističko mjesto, vjerovatno je za očekivati da se nekada u skorijoj budućnosti uradi rekonstrukcija ovog, pretpostvalja se prvog naselja starih Slavena, mišljenje je i gospođe Kujundžić-Vejzagić.

S.M.

10.07.2008.
Značajno arheološko otkriće
Na Kicelju pronađene peći iz osmog ili devetog vijekaNa arheološkom nalazištu na brdu Kicelj prije dva dana pronađeni su ostaci dvije peći za obradu željeza. Preme riječima profesorice Zilke Kujundžić Vejzagić, radi se o vrlo značajnom otkriću s opbzirom da se kod nas vrlo malo zna o Slavenima koji su nekada ovdje živjeli, te načinu njihovog života.

Dvije peći, jedna veća i druga kao pomoćna peć za obradu željeza, vjerovatno su pripadale jednom domaćinstvu koja su kod Slavena uglavnom uređivana na način da su pored stambenih imali objekte za rad, a često au to bile kovačnice.
Na ostacima peći se vidi da su dugi niz godina bili izloženi jako visokim temepraturama, oko 1000 stepeni C, koliko je potrebno za obradu željeza. Pored peći pronađena su i dva željezna predmeta, ognjilo i igla, u pećima željezna zgura, kao i krečnjak koji se koristio za obradu željeza. Peći potiču iz 8 ili 9 vijeka, smatra profesorica Zilka Kujundžić Vejzagić. Do nastavka arheoloških istraživanja peći će biti ponovo pokrivene zemljom radi konzervacije.S.M.

Vezani tekst:

Pronađeni ostaci slavenskog naselja

http://bhstring.net/tuzlauslikama/tuzlarije/viewnewnews.php?id=24419

Tlocrt srednjevjekovnog bosanskog grada Zvornika
Foto: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH
Zvornik: Otkopan bastion iz srednjeg vijeka
Ekipa arheologa otkrila nove objekte iz srednjeg vijeka u Donjem gradu zvorničke tvrđave…
12.07.2008. 16:58

Šestočlana ekipa, na čelu sa arheologom Mirkom Babićem, direktorom Muzeja Semberije iz Bijeljine, otkrila je nove objekte iz srednjeg vijeka u donjem gradu zvorničke tvrđave, javio je dopisnik Agencije ONASA.

Prema riječima Rajka Avramovića, dugogodišnjeg kustosa Muzejske zbirke iz Zvornika, prilikom arheoloških istraživanja i sređivanja starog grada Zvornika na litici ispod barutane iz austrougarskog perioda pronađeni su temelji i ostaci zidova iz srednjeg vijeka.

”Po strukturi izgradnje zidova i maltera može se zaključiti da je to bastion iz srednjeg vijeka koji je služio za odbranu od neprijatelja. Bastion dijelom leži pod pod austrougarskom barutanom, veličine je 10×8 metara, i potrebno je produžiti sa iskopavanjem kako bi mogli ustanoviti njegovu stvarnu veličinu i utvrditi da li je iz doba srednjevjekovne bosanske države ili osmanskog perioda”, kazao je Avramović.

“Istraživanje je urađeno zahvaljujući Ministarstvu za prosvjetu i kulturu RS i Opštini Zvornik, koji su izdvojili po 5.000 KM, ali trebalo bi izdvojiti još oko 20.000 KM da se završe arheološka istraživanja i osposobi staza koja povezuje donji, srednji i gornji dio tvrđave”, kazao je Avramović, dodajući da bi trebalo znatno više sredstava da se tvrđava konzervira i rekonstruiše, te otvori za turističke i kulturne manifestacije.

16.07.2008.
Pronađena skulptura stara 6.500 godina

Međunarodni arheološki tim stručnjaka Praistorijskog instituta iz Beča i Muzeja Istočne Bosne iz Tuzle pronašao je na lokalitetu Gornje Tuzle malu keramičku skulpturu s ljudskim likom staru više od 6.500 godina, izjavila je danas za Fenu kustosica Zemaljskog muzeja Zilka Kujundžić-Vejzagić, koja je uključena u ovaj projekt kao stručnjak za praistoriju.

Kujundžić-Vejzagić kaže kako ovaj nalaz pripada vinčanskoj kulturi iz razdoblja 4.700. – 4.500. godine prje nove ere, te da se “radi o značajnom nalazu na koji se ne nailazi svaki dan”.

Ona je navela da su istraživanja u Gornjoj Tuzli planska. Već prošle godine istraživalo se na ovom lokalitetu. To su bili manji sondažni radovi, a i tada su bili uključeni stručnjaci Praistorijskog instituta iz Beča.

Sredstva za projekt je osigurala Općina Tuzla, dok novčanu podršku daje i Institut iz Beča, s obzirom da se u Beču rade skupe analize suvremenim metodama.

Kujundžić-Vejzagić je istaknula kako su arheolozi prošle godine naišli na značajan kulturni sloj, tzv. Vinča C, i na osnovu analize ugljikom C14 utvrđeno je da sloj potiče iz razdoblja 4.700. – 4500. godine prije nove ere.

Projekt će biti dugoročan, odnosno iskopavanja će se vršiti godinama, a arheolozi pokušavaju naći prostor unutar suvremenog naselja Gornje Tuzle. To je, kaže Kujundžić-Vejzagić, prilično teško jer se radi između kuća, u baštama…

- Istražuje se što veći prostor kako bi došli do što egzaktnijih podataka o ovom naselju, rekla je ona.

Osnovni cilj projekta je apsolutno datiranje, te određivanje kada je došlo do prelaza između kasnog neolita i ranog bakarnog doba, te je li postojala neka kultura starija od starčevačke, koja je na ovom lokalitetu utvrđena još prilikom ranijih istraživanja, što bi potvrdilo da je ovdje postojalo naselje i prije dolaska starčevačke kulture koja je došla iz Podunavlja.

Kujundžić-Vejzagić je na kraju rekla da je pomoć stručnjaka iz Beča vrlo korisna za arheologiju u BiH, jer će mladi bh. stručnjaci uz njih steći veliku praksu, a neki od njih će vjerojatno ići na edukaciju i praksu u Austriju.

(FENA)

Mirsad Bakalović
Kraljevski grad Visoko
Pronađeni komadi koplja
Stručni tim Zemaljskog muzeja BiH, nastavljajući arheološke radove na kraljevskom gradu Visoki, na lokalitetu brda Visočica, došao je do niza značajnih otkrića.
Voditeljica radova mr. Lidija Fekeža je u izjavi za Fenu rekla da su ovih dana od interesantnijih eksponata pronađeni komadi koplja, dok su također pronađeni i predmeti za svakodnevnu upotrebu, te novčići. Nađeni predmeti su iz 15. vijeka.Pored ovih aktivnosti, Zemaljski muzej BiH će učestvovati na velikoj izložbi posvećenoj stećcima koja će biti otvorena u Klovićevim dvorima u Zagrebu 4. septembra.

Kako saznajemo od Lidije Fekeže, na ovoj izložbi bit će zastupljene sve države na čijem području su rasprostranjeni stećci: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.

Arheološki materijal pronađen u Tuzli star 6.500 godina

Ostatci neolitskog naselja (mlađe kameno doba) i velika količina arheološkog materijala pronađena jučer u Tuzli stara je oko 6.500 godina, kazao je za naš portal Mirsad Bakalović, arheolog tuzlanskog Muzeja istočne Bosne.
Bakalović ističe, da stručnjake ovoga Muzeja nova otkrića nisu iznenadila, jer su još 1903. godine, prilikom građevinskih radova na ovom trgu, pronađeni prvi arheološki ostaci koji su upućivali na postojanje neolitskog naselja na mjestu današnjeg centra grada Tuzle.”Ovo su potvrđivali i naknadni građevinski radovi. Poseban dokaz dala su arheološka istraživanja urađena od 1955. do 1958. godine oko stare zgrade Općine Tuzla i oko ovog trga. Ti radovi su potvrdili da je tu postojalo sojeničko neolitsko naselje”, pojašnjava Bakalović.

Bakalović ističe, da je u razgovorima sa predstavnicima Općine Tuzla i načelnikom Jasminom Imamovićem, koji su investitori rekonstrukcije Trga, dogovoreno je da se prilikom građevinskih radova pristupi arheološkom praćenju tih radova i manjim zaštitnim arheološkim iskopavanjima.

“Dosad je pronađena velika količina materijala, uglavnom ostataka keramičkog posuđa. Radi se najviše o gruboj keramici crvene boje sa primjesama tucanog kamena koji joj je davao čvrstinu. Najviše dominiraju ostaci posuda za isoljavanje slane vode, jer su tu upravo bili izvori slane vode koja se slijevala sa okolnih brda u taj dio naselja. Tadašnje stanovništvo je koristilo tu slanu vodu, vršilo isparavanje prirodnim putem i dobijalo sol koja je služila kako za ishranu, tako i za trgovinu”, rekao je Bakalović.

Bakalović naglašava da se danas kreće sa iskopavanjem jedne sonde od 25 do 30 kvadratnih metara, a ići će se u dubinu da bi se utvrdila stratigrafija naselja i probat će se doći do kraja kulurnog sloja.

“Do sada su na ovom lokalitetu temelji kopani u dubinu od 5,5 metara, ali se nije došlo do kraja kulturnog sloja. Sve dosadašnje analize pronađenog arheološkog materijala na ovom lokalitetu upućuju da pripada vinčanskoj neolitskoj kulturi koja je najrasprostranjenija na ovom dijelu Balkana”, pojašnjava Bakalović.

Bakalović je istakao da Muzej veliku finasijsku podršku ima od Općine Tuzla, a podršci su se pridružili Kanton Tuzla i Ministrastvo obrazovanja i kulture TK.

Prof.dr. Swellim

“Postojanje bosanskih piramida je neupitno i neosporivo”

Postojanje bosanskih piramida je neupitno i neosporivo. Onaj koji tvrdi da u Visokom nema piramida taj ne poznaje karakteristike piramidalnih struktura, kazao je danas na konferenciji za novinare upriličenoj u povodu održavanja Prve međunarodne konferencije o Bosanskoj dolini piramida (ICBP) predsjednik ICBP-a, trostruki doktor nauka prof. dr. Nabil Swelim.
Swelim je istakao kako se piramide nisu gradile samo u Egiptu.

“Većina ljudi na pomen piramide odmah misli na piramide u Egiptu. A piramide su građene svuda, na svim kontinentima osim u Australiji. Ono što sam naučio u toku svog naučnog vijeka je da svaka piramida ima svoje osobenosti i karakteristike. To važi i za piramide u Egiptu, piramide u Meksiku, Kini i naravno piramide u Bosni i Hercegovini”, kazao je Swelim

Konferenciji koja će biti održana od 25. do 30. augusta prisustvovat će više od 45 stručnjaka iz BiH, Evrope i svijeta. Swelim je kazao da, iako su u više navrata upućeni pozivi oponentima Projekta istraživanja Bosanske doline piramida, oni se nisu odazvali.

“Ako neko osporava postojanje piramida onda za to mora imati valjane naučne argumente. Sve ostalo je neprihvatljivo a apriori odbijanje ideje o piramidama u BiH potpuno nenaučno”, istakao je Swelim.

About these ads

Single Post Navigation

Komentari su isključeni.

%d bloggers like this: